Kako je zapravo čuvati premijerku ili predsjednika?

Za sigurnost hrvatskih političara, i to uspješno, godinama brinu pripadnici posebne postrojbe. Donosimo priču o tome s čim se suočavaju i kako je zapravo čuvati premijerku ili predsjednika.

Mučne scene koje zbog opasnog otpada gledamo ovih dana u Mađarskoj mogle bi se, nažalost, dogoditi i u Hrvatskoj. Javna je tajna da su mnoga zagrebačka poduzeća pribjegla praksi zakapanja opasnog otpada u ilegalne šljunčare u zagrebačkom vodozaštitnom području kako bi uštedjela na troškovima i to uz prešutni blagoslov nadležnih institucija. Scenarij kako brojni kemijski spojevi iz zakopanog opasnog otpada mogu ponovno izaći na površinu i ugroziti zdravlje ljudi, vidjeli smo za vrijeme nedavnih poplava rijeke Save.

Javna je tajna da je sve više zaštitarskih tvrtki u Hrvatskoj i regiji upleteno u poslove koji nadilaze njihove zakonske okvire, u one koje u pravilu obavljaju policija i vojska. Nasilno uspostavljanje reda i mira, dijeljenje “pravde” ovisno o usmenom “poslovnom kodeksu” pojedinih tvrtki – samo su neke od problematičnih radnji koje nerijetko, u službi novca i privatnog interesa, obavljaju zaposlenici zaštitarskih firmi.

U cilju jačeg promicanja zaštitarske djelatnosti, ministar unutarnjih poslova predložio je početkom ove godine da se ustanovi Dan zaštitara. Odlučeno je da će se taj Dan u Hrvatskoj obilježavati 21. rujna, na blagdan sv. Mateja.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PRIVATNOJ ZAŠTITI

ako su Velika Britanija i London svjetski rekorderi po korištenju CCTV-a, nitko, pa ni policija, nema pojma koliko je točno sigurnosnih kamera i gdje su sve instalirane. Špekulira se da ih je više od Britanaca – čak 62 milijuna!?

Izlazeći iz trgovine, dva gluha brata nisu čula alarm koji se oglasio, pa su nastavili hodati. U tom su trenutku do njih dotrčala dvojica zaštitara i grubo ih napala. Jednog brata zaštitar je srušio na pod i počeo daviti, dok je drugi zaštitar odgurivao drugoga koji je nastojao pomoći svome  bratu na tlu. Služeći se nerazgovjetnim zvukovima, gestikulacijama i jezikom gluhih frenetično je pokušavao objasniti zaštitarima da su obojica gluhi te da nema potrebe za takvom fizičkom silom.

Na isti ih je način - bijesno kružeći oko dvojca na tlu - molio da pogledaju račun u vrećici i da ga usporede s kupljenim predmetima. Naime, prema jednom izvoru, kasnije se pokazalo da je alarm bio lažan jer se oglasio zbog uredno kupljenih i plaćenih predmeta! Drugi pak izvori tvrde da su braća ipak krala po dućanu te da nisu nedužni i da su ih zaštitari morali  zaustaviti.

Međutim, postavlja se pitanje je li ovakav stupanj nasilja bio potreban ili je ipak riječ o prekomjernoj uporabi fizičke sile.

Mučne scene nasilja i gušenja gluhe osobe na podu, pred okupljenim mnoštvom koje je sve to nijemo promatralo, potrajale su nekoliko minuta. Zatim je stigla i policija koja je privela brata srušenog na pod. Dotični po imenu Alejandro Rea, optužen je zbog krađe, no u policiju nisu znali reći što je ukrao. Iako se ispostavilo da gluhi Alejandro ima policijski dosje zbog jednog prijašnjeg nedjela koje nema veze s krađom u trgovini, zaštitari to nikako nisu mogli znati kada su krenuli u ovu nasilnu akciju.

Alejandro je pušten uz kauciju od 50.000 američkih dolara pa će suđenje čekati na slobodi, dok njegov brat Pablo nije ni priveden ni optužen.

Slučajni svjedoci kasnije su policiji i medijima ispričali da je scena bila izrazito negodna. "Alarm koji se aktivirao nije imao nikakve svjetlosne efekte, nego isključivo zvuk. Ova dvojica gluhih kupaca nastavila su šetati jer alarm nisu ni mogli čuti. Uopće nisu bili svjesni situacije, a još ih je više uplašila činjenica što ih je najprije pokušao zaustaviti detektiv zaposlen u trgovini koji je na sebi imao civilnu odjeću. Bili su strahovito šokirani. Pokušali su se obaniti, ali su zaštitari bili grubi pa su ih lako svladali", ispričao je prolaznik Joshua Fountain koji je mobitelom snimio cijeli incident.

Zabrinuta reakcijama u javnosti, uprava trgovine "Forever 21"  izdala je priopćenje u kojem su priznali da su i sami duboko zgroženo pretjeranom uporabom fizičke sile. "U tijeku je naša interna istraga i čim utvrdimo punu istinu, uslijedit će naša reakcija".

Fountain bi, kao redoviti kupac u toj trgovini, htio da Uprava uputi javnu ispriku zbog ovog nemilog događaja i to bez obzira jesu li braća doista nešto ukrala ili su nevini.

Oglasila se i Agencija za gluhe osobe Los Angelesa: "Mi u GLAD-u duboko smo šokirani ovim incidentom koji je nastao isključivo zbog nerazumijevanja gluhih osoba. U ovom dijelu Los Angelesa živi velik broj gluhih i nagluhih osoba, a ova trgovina očito je potpuno neprijateljski raspoložena prema njima. Ovakvi slučajevi dokazuju da njihovo osoblje uopće nije osposobljeno za komunikaciju s gluhim osobama. Štoviše, dok je jedna gluha osoba na tlu bila gušena, druga gluha osoba koja je zaštitarima pokušavala objasniti da je posrijedi pogreška, gurana je u stranu kao da je riječ o divljoj životinji, a ne o ljudskom biću. Ovo je vrlo žalostan primjer nepotrebne brutalnosti", zaključila je direktorica agencije Patricia Hughes.

U ime Ministarstva unutarnjih poslova RH zaštitarima se putem našeg časopisa obratio i ravnatelj Uprave za upravne i inspekcijske poslove Žarko Katić. Osvrnuvši se na aktualni trenutak zaštitarstva u Hrvatskoj, Katić je podsjetio na posljednje izmjene Zakona o privatnoj zaštiti ovoga proljeća, te istaknuo da zaštitarstvo predstavlja značajnu gospodarsku granu u državi u kojoj radi oko 26.000 osoba koje su stekle propisane licence za obavljanje poslova čuvara, zaštitara ili zaštitara-tehničara. Ipak, svjestan je velike fluktuacije radne snage pa vjeruje da je stvarni broj zaposlenih ponešto drukčiji.

Sustavi IP videonadzora, ovisno o proizvođaču, koriste sustave enkripcije različite snage. Trenutno najjača u upotrebi je AES (Advanced Encryption Standard) enkripcijska metoda kakvu u rješenjima videonadzora koristi, primjerice, Cisco. Radi se o najpopularnijem algoritmu korištenom u kriptografiji simetričnog ključa i odobrila ga je američka NSA (National Security Agency) za zaštitu tajnih podataka u verziji s dužinom ključa od 256 bita. Enkripcija se obavlja u sklopu SRTP i HTTPS protokola, koji su standardni protokola za sigurni prijenos mrežom. Kamera koristi SRTP za prijenos videa, a HTTPS, koji ste, vjerojatno, uočili na raznim zaštićenim web stranicama, koristi se za prijenos kontrolnih komandi.